Lijepom Našom u Zagorju

Uvodić (nadahnuto): Evo nas, dragi naši prijatelji, dragi gledatelji Hrvatske televizije, dragi naši Zagorci! Evo nas ovdje u prekrasnom, zelenom Zagorju, u samom njegovom srcu, u Krapini, postojbini Zagoraca još iz paleolitika. Možda i zato Zagorce toliko zanima politika. Jer baš se zgodno rimuje: paleolitika-politika. Pa sjetimo se samo koliko je velikih sinova u politici dalo ovo naše zeleno Zagorje

(Uvodić se hvata za lijevo uho, vidi se da nešto osluškuje. Čuje se prigušeni glas iz režije)

Glas iz režije: Branko, pusti sad to, nije baš najzgodnije vrijeme...

Uvodić (odmiče ruku od uha i nastavlja):.... da, da... Nećemo spominjati imena, da nekoga ne zaboravimo, pa da se ne uvrijedi, ako je slučajno živ i na slobodi.... No kako jest da jest uvijek nekako jest, ili, kako bi Zagorci rekli – Nigdar ni bilo da ni nekak bilo.... Pa tako i danas "nekak je". Zato ćemo i mi zapjevati i proveseliti se, dragi prijatelji, dragi gledatelji, u ovoj našoj emisiji "Lijepom našom", i to baš u Zagorju. A ne zaboravimo, ".... Mihanović pri Sutli spisal je Lepu našu, a... 

(Uvodić se opet hvata za lijevo uho i osluškuje)

Glas iz režije (panično): Branko! Branko! Prestani to recitirati!

Uvodić: ... da, da,... evo javljaju mi iz režije da je vrijeme da pozovemo i našeg prvog gosta, mladog i nadarenog glazbenika, pravog Zagorca, majstora svog zanata, a koji je to zanat, reći će nam on sam.

Dobro veče!

Gost: Dober večer!

Uvodić: Vi ste?

Gost: Skoro trezni.

Uvodić: Da, da, to vidim, ....nego možete li nam reći nešto o sebi?

Gost: Je, a kaj?

Uvodić: Pa mislim onako, za naše gledatelje, odakle ste, kako se zovete, čime se bavite, imate li obitelj, sve one stvari koje obično zanimaju naše gledatelje. 

Gost: More!

Uvodić: Dakle, zovete se....?

Gost: Je, čujte, moram vam to malo bolje objasniti. Vi'te, moj je japa jako rad imel jednega glumca koji se zval Robert. Pak je tak i meni štel dati ime. Župnik pak mu je rekel, da to nemre, da to, kakti, ni naše horvatsko ime. No, pak je Mica Špičkova, koja je v to vreme hodila oko velikih škol v Zagrebu, pitala je'noga profesora jel' bi bilo moguče se zvati Robert v horvatskome. Pak je profesor našem župniku otpisal da je ime Robert zišlo z starega germanskega imena Hrodebert, koje bi imelo značiti "čovek ki ima svetlu slavu". Pak je župnik rekel da bum ja Slavek. Tak sam i ostal Slavek. Mislim, Slavek se pišem, ali si me v selu i pri hiži ipak zoveju Robi. Samo me župnik zove Slavek. 

Uvodić: Izuzetno, izuzetno zanimljiva priča! Molim vas jedan pljesak za našeg Robija-Slaveka! ..... No recite nam Slavek, ovaj Robi, čime se vi bavite. 

Gost: Čujte, ovak. Ja vam se z drva delam. Kaj hočete. Napravim vam hoklicu, oblok, planjke za plot, križ za Isuseka (...Isuseka napravi sused Žiga), ormar, stol... kaj hočete. Če treba i neki inštrument za naše mužikaše. Some če je z drieva. 

Uvodić: Vi ste dakle drvodjelja, stolar!

Gost: Je, gospon Uvodič. To vam pri nas nigdo ne bi razmel. Si vam za mene veliju da sam cimerman. Tak odmah znaju kaj delam! To mi je bil i japa, i japin japa, tak sam i ja. Celu familiju nam tak i poznaju v selu i nigdo nas drugač ni ne zove nego "Cimermani".

Uvodić: Ali ono što je zanimljivo, dragi naš Robi, jest do da se vi u slobodno vrijeme bavite zanimljivim hobijem. Recite nam nešto o tome.

Gost: Je, čujte, kak sam rekel, napravim ja tu i tam i kakav inštrument za naše mužikaše. Tak se je jemput dogodile, da sam napravil i gitaru za našega Juru. No, pak je siromaček, nenadano vmer. Kak bi rekel moj kum, "Ce fraj, pa kraj!"I nigdar ni došel po nju. Pa sem i ja tak pomalo počel igrati na nju.

   

Uvodić: Zaista, zaista zanimljiva priča. Nikad ne znamo kamo će nas život odnijeti. Pozdravimo još jednim velikim pljeskom našeg Robija. (čuje se pljesak iz publike). .... Dakle, dragi gledatelji, upravo je i taj Robijev hobi ono što ga dovodi u našu emisiju Lijepom našom. Jer Robi i svira i pjeva i sam sklapa stihove. Robi, što ćemo večeras čuti.

Gost: Je čujte, imam ja više popevki. Na primer, jednu sam napisal posle jedne zabave, gda smo se mi dečki, onak fajn zbili pred jutro pa je došla naša policija. Onda su nas otpelali v stanicu, pak su nas onda još i oni tam malo..... no morti ni prilika da se o tome ve pripoveda. Ja sam bil napisal posle popevku "Suze za zagorske bubrege". Ali tu nebum popeval. Preveč je introspektivna.

Uvodić: Što ćete nam onda večeras otpjevati?

Gost: Some veter zna!

Uvodić: Ha, ha, pravi zafrkant!  Kako to mislite, pa valjda znate što ćete nam pjevati.

Gost: Je, je, tak se zove popevka: "Some veter zna"

Uvodić: E, Robi, Robi, baš ste neki huncut! Ha, ha!... Dragi gledatelji, evo i tog trenutka, naš raspjevani cimerman Robi, Robi Cimerman (Uvodić čudno gleda i pogledom odaje da mu nešto zvoni u uhu, ali se ne može sjetiti što) i pjesma Some veter zna!

(Robi uzima gitaru i pjeva na melodiju Blowin' in the Wind)

Some veter zna

Kulike poti čovek mora hoditi
predi neg'a čovekom buš zval.
Kuliko mora golub mira preleteti,
predi neg' bu negde v pesku spal.
I kulike još cajta z topa pucal bu soldat,
dok ga zanavek bu zakopal?

To ne znaš ti, to ne znam ni ja
to, moj prijatelj, samo veter zna.

Kulike još let buju stale naše gore,
predi neg' im stranu voda zdere?
Kulike još let bumo bili kakti kmeti,
bez pravice, bez slobode, z malo vere?
Kulike još let na drugu stranu buš gledlel,
da ne bi videl da tlaka je bez mere?

To ne znaš ti, to ne znam ni ja,
to, moj prijatelj, samo veter zna.

Kulike pot gore treba gledeti,
da bi rekel: "Tam je nebo, gleč!"
Kulike uha mora čovek imeti,
da bi čul od nekog bokca reč?
I kulike još smerti moramo videti,
da bi znali da ih vmrlo je preveč?

To ne znaš ti, to ne znam ni ja,
to, moj prijatelj, samo veter zna.

Knjigovodstvo za j.d.o.o.

Dakle. Osnivanje jednostavnog d.o.o. (j.d.o.o.) kako je opisano u mom prethodnom postu nije baš nešto što košta 10 kuna i što je gotovo jako brzo (kako bi ime servisa HITRO.HR upućivalo). Ipak, nije neizvedivo i u spomenutom postu vidi se koliko treba vremena, koje su začkoljice i koliko to sve košta.
Nakon nekog vremena u kojem se obave neki poslovi i izdaju prvi računi, potrebno je sve to i knjigovodstveno-računovodstveno srediti. Ako ste unajmili knjigovodstveni servis koji za vas to radi, ne trebate dalje čitati ovaj post.
Ako ste, pak, odlučili samostalno se baktati s knjigovodstvom-računovodstvom i propisima (kao što sam za sada ja odlučio), možete nastaviti čitati.

Općina

Na općini sam, kada sam prijavljivao poduzeće u porezni sustav (korak 7 u  prethodnom postu) potpisao izjavu kako ću sam voditi knjigovodstvo (u suprotnom ćete trebati predati ime servisa koji ste opunomoćili za to). 

Pronaći pomagalo

Potrošio sam neko vrijeme pretražujući internet da vidim što se nudi od online programa koji bi mi mogli pomoći da što jednostavnije i po razumnoj cijeni mogu voditi račune (ulazne i izlazne), printati izviješća i što god mi se još ukaže potrebnim. Sklon sam tome da se što manje toga drži na vlastitom računalu, a što više toga da se radi u "cloudu" pa su mi i takve aplikacije bile najzanimljivije. Takvi se programi plaćaju po sistemu pretplate (mjesečne, višemjesečne, godišnje). Renta takvih programa je višekratno jeftinija od iznajmljivanja knjigovodstvenog servisa koji će vam tražiti od 600 do 1500 kn za vrlo jednostavno poduzeće s malim prometom i elementarnom dokumentacijom. Naravno, ono što plaćate servisu je i njihova odgovornost, koju, ako odaberete opciju koju sam ja odabrao, snosite sami. No, ukoliko ste prosječno računalno pismeni i nije vam mrsko potrošiti neko vrijeme na čitanje uputa kada je to potrebno, opcija s unajmljivanjem programa i samostalnim vođenjem knjiga može vam uštedjeti cca 5000 kn godišnje, a i više ako posao razvijete i imate više dokumentacije, zaposlite još ljudi itd. Odabir online programa ima prednosti i u tome što se aplikacija, ako ste uspjeli pronaći aplikaciju ozbiljne firme, redovito osvježava u skladu s našim stalno-se-mjenjajućim propisima. Pregledajte što se nudi na tržištu i možete li se neko vrijeme registrirati besplatno za probnu uporabu. Nakon otprilike jednog popodneva pregledavanja onoga što se nudi od online rješenja na koncu sam odlučio uzeti besplatnu probnu pretplatu na program nemaštovitog ali potpuno jasnog imena "e-računi". Nakon nekog vremena korištenja i upoznavanja s programom odlučio sam uzeti mjesečnu pretplatu. Program nije neka fancy ljepotica, ali izvrsno funkcionira, omogućuje slobodu u kreiranju vizualnog izgleda pojedinih obrazaca (računa, otpremnica, ponuda itd) i što je najvažnije stvarno obavlja knjigovodstveni posao. Cijena je također vrlo pristojna (cca 150 kn mjesečno za nova poduzeća). Ljudi koji administriraju program imaju i ljubaznu tehničku podršku i ugl. što god sam trebao s njima rješiti riješio sam vrlo brzo. Za sada, nakon tri mjeseca uporabe, vrlo sam zadovoljan. 

Općina 2

Naravno, program je tu da vam pomogne, ali obrasce trebate na poreznu predavati sami. Barem sam ja tako mislio. Dakle isprintani PDV obrazac iz programa odnesem na općinu u poreznu upravu. Oni ga preuzmu (svibanj). Slijedeći mjesec opet odnesem isprintani PDV obrazac na poreznu upravu u općinu. Oni ga preuzmu (lipanj). Treći mjesec (srpanj) odnesem opet PDV obrazac na općinu da bi mi tamo referentica (ne moja jer moje nije bilo) rekla da ga ne može preuzeti jer da se to treba slati preko sustava e-porezna i da to pravilo vrijedi od siječnja!n Ugl. treba aktivirati uslugu e-porezna. Ako je to već uključeno u bankovni paket preko nekog e-bankarstva, onda treba samo obaviti prijavu u uslugu e-porezna i dovoljan će biti token ili kartica koju je dala banka. Ako to nije slučaj, treba na Fini popuniti pristupne obrasce i registrirati se za tu uslugu. Meni je to bilo uključeno u paket e-bankarstva koji sam dobio od banke i trebao sam samo poslati neki zahtjev u tehničku podršku e-porezne da me ovlaste kao korisnika za poduzeće. Dalje u aplikaciji sve je dosta jasno i pristojno funkcionira.
Popunjavanje PDV obrasca na tom sustavu može se obaviti ručno ili, što je bolje, izvesti iz knjigovodstvenog programa PDV obrazac za dotični mjesec u nekom od formata koji e-porezna reazumije i onda ga tamo jednostavno uvesti. 

Hitro.hr - ili: puževim korakom, naprijed! Osnivanje j.d.o.o. za 10 kuna

Želite li osnovati jednostavno poduzeće u Hrvatskoj, odnosno ono koje se promiče kao "poduzeće za 10 kuna" koje se može osnovati gotovo jednim posjetom jednom šalteru spremite se na dvotjedno obilaženje ureda i pribavljanje dokumentacije. Istina, na stranicama hitro.hr dobit ćete osnovne informacije i u njihvom uredu pomoć oko registracije imena i, ako želite pomoć oko Državnog zavoda za statistiku. No posao kod javnog bilježnika morate obaviti sami. Sve to traje. Elektronički sustav e-tvrtka, što bi trebalo omogućiti bržu komunikaciju bilježnik-trgovački sud, izgleda ne radi najbolje. Tako su barem rekla dvojica-trojica bilježnika s kojima sam razgovarao. Sve u stvari teče dosta sporo, a servis Hitro.hr iako dobro zamišljen, u stvari vam ne pomaže puno. I banku i poreznu upravu morate obaviti sami.

Koraci su slijedeći:

1. (2-10 dana - u mojem slučaju 10) Prvo je potrebno zatražiti rezervaciju imena na trgovačkom sudu. Za to možete preuzeti obrazac na internetu (na stranicama Trgovačkog suda), a onda taj obrazac predati u uredu Hitro.hr. Oni će obaviti daljnju komunikaciju oko toga sa sudom. Ako vam ime prođe (dakle nije takvo ili jako slično ime još registrirano u Hrvatskoj ili u EU) dobit ćete obavjest o registraciji imena koja vam vrijedi 30 dana. Ako zahtjev za rezervaciju popunite sami i odnesete na Hitro.hr (ili Trgovački sud, pretpostavljam) plaćate neku pristojbu od cca 10 kn, ako vam zahtjev popune službenice na Hitro.hr, plaćate još tu njihovu uslugu nekih 25 kn. Ako vam se žuri, bolje je da popunite dva ili tri zahtjeva, tj. zatražite rezervaciju dva ili tri imena, pa da vam barem jedno prođe u registru od prve. Ja sam prvo zatražio jedno ime, koje mi je odbijeno jer već u zemljama EU postoji poduzeće takvog imena, zatim sam predao drugi zahtjev, koji mi  je također odbijen jer u Hrvatskoj postoji poduzeće "sličnog" premda ne i istog imena (npr. želite da se firma zove "Bonbon" a oni vam kažu da ne može jer već ima "Bonbo" ili "Bimbon" - samo kao primjer što se sve računa kao slično ime). Nisam bio baš presretan tim objašnjenjima, i time što sam kod svakog čekanja da Trgovački sud odluči izgubio po 2-3 dana, ali kako nije bilo "pouke o pravnom lijeku" na rješenju, odlučio sam se pokušati i treći put. Ovaj put prijavio zatražio sam rezervaciju dvaju imena – jednog koje je bilo identično onome koje sam zatražio prvi put ali uz dodatak neke kratice koja bi upućivala na IT djelatnost i drugo koje je bilo moje prezime + IT. Naravno, ovaj put oba su imena prihvaćena. Odlučio sam se registrirati poduzeće pod prvim nazivom. Ovdje valja spomenuti: ako želite imati ime koje nije jasna hrvatska riječ, nego je strana (može biti na jezicima zemalja EU), tražit će vas kod predaje zahtjeva za rezervaciju imena presliku iz nekog tiskanog rječnika gdje se vidi ta riječ. Imajte to pri ruci.
2. (7-10 dana) S rješenjem o rezervaciji imena odlazite k bilježniku. Tamo mu nabrojite djelatnosti kojima bi se htjeli baviti (ima za to raznih špranca na internetu), i on će na temelju toga sastaviti zapisnik o osnivanju poduzeća i pozvati vas za dan-dva da ga potpišete. Tu dobijete još i uplatnicu na 12,50 kn što su neke usluge servisa e-tvrtka. Kad dođete po zapisnik, platite javnobilježničku naknadu (400 kn + 5 kn + PDV - u mojem slučaju 506,25 kn), zatim ovjeru potpisa (30 kn+PDV+10 kn pristojbe = 47,50) što sve skupa iznosi (s PDV-om) 553,75 kn. Uz to dobijete još od bilježnika brojeve računa na koje trebate uplatiti troškove taksa u državni proračun (60 kn) te troškove objave oglasa u Narodnim novinama (200 kn) dakle, sveukupni troškovi sada su vam došli na cca 810 kn. Tome još pridodajte 10 kn temeljnog kapitala (koji trebate ići uplatiti u neku banku - oni vam otvore privremeni transakcijski račun upravo za uplatu tog temeljnog, tj. osnivačkog uloga). Niste obvezni (iako možete) tu banku kasnije odabrati kao svoju poslovnu banku.
3. Uplatnice odnesete bilježniku i on dalje obavlja registraciju na trgovačkom sudu. Kad je gotovo, (cca jedan tjedan), zove vas i vi preuzimate rješenje Trgovačkog suda. Uz to daje vam i potvrdu o OIB-u iz porezne uprave. Više ne trebate ništa plaćati kod bilježnika.
4. Dajte napraviti žig. Na njemu treba stajati naziv tvrtke (može skraćeni kako je naveden u rješenju suda) i sjedište. Cijena žiga je od 130-180 kn.
5. (1 dan) Slijedeći je korak odlazak u Državni zavod za statistiku (Branimirova 19). Tamo dođite s kopijom rješenja suda i s izrađenim žigom poduzeća. Dobit ćete tamo i obrazac koji trebate popuniti - možete na licu mjesta. Tada ćete se sa službenikom dogovoriti što da vam upiše kao osnovnu djelatnost po kojoj će se poduzeće razvrstavati u statističkom zavodu. Dakle ono što ovdje trebate dobiti je "Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007."
6. Nakon razvrstavanja poduzeća prema šiframa statističkog zavoda, tj. kada dobijete to rješenje (ili neposredno nakon što popunite zahtjev, ili, ako je neka gužva, za sat-dva) možete krenuti u banku kako biste otvorili transakcijski račun, tj. žiro račun preko kojeg će poduzeće poslovati. Iako vam se možda čini da je to nešto što se obavlja brzo, nije tako. Čitava procedura sa svim dokumentima koje trebate potpisati traje oko jedan sat. Začudio sam se koliko je za to trebalo Ponesite sve dokumente koje ste do sada skupili u kopijama. Trebat će vam tamo Rješenje o osnivanju s Trgovačkog suda i Obavijest o razvrstavanju (statistički), osobna iskaznica i žig poduzeća. Prije nego odete u poslovnicu, provjerite telefonom ima li dotična poslovnica šalter za otvaranje računa za pravne osobe jer to nemaju sve poslovnice.
7. (1-2 dana) Kad otvorite račun u banci, ostao vam je još jedan korak: prijava u porezni sustav. To obavljate u poreznoj upravi u vašoj općini, dakle u područnom uredu porezne uprave već prema registriranom sjedištu tvrtke. Od dokumenata tu vam trebaju:
1. Rješenje Trgovačkog suda,
2. Obavijest o razvrstavanju djelatnosti prema NKD (dakle ono iz Statističkog zavoda)
3. ugovor o knjigovodstvu s nekim servisom ili izjava da ćete samo voditi knjigovodstvo
4. ugovor o najmu prostora (mora biti potvrđen u poreznoj u Aveniji Dubrovnik 32 ako ste iz Zagreba) ukoliko se radi o ugovoru između privatne osobe i poduzeća. Ne treba biti ovjeren tamo u Aveniji Dubrovnik ako se radi o ugovoru između poduzeća i poduzeća
5. ispunjeni obrazac P-PDV (ako ćete biti u sustavu PDV-a)
6. Izjavu da u međuvremenu od izdavanja rješenja Trgovačkog suda do dana prijave u registar obveznika PDV-a niste izdali niti jedan račun s obračunatim PDV-om
7. biljeg od 70 kn (provjeriti točan iznos)

Na poreznoj će vas uvjeravati da morate unajmiti neki prostor za poduzeće i plaćati taj najam. U onom najbizarnijem slučaju, ali vrlo čestom, radi se o tome da vi kao fizička osoba iznajmljujete prostor poduzeću kojemu ste vlasnik. Tu ćete morati prijavitineku kvadraturu koju će poduzeće plaćati najmodavcu. Sad, ako vi i nećete plaćati taj iznos najmodavcu, on će svejedno morati uplaćivati neki porez kao da je taj iznos dobio. Informirajte se dobro kolika je minimalna najamnina za pojedinu četvrt ukoliko ste u takvoj situaciji da sami sebi morate iznajmiti prostor. To je vrlo bizarna situacija i koliko god je jasno da je takvo pravilo doneseno kako bi se onemogućile različite makinacije i izbjegavanje plaćanja poreza tamo gdje ga uistinu ima smisla platiti, ipak bi se protiv toga trebalo boriti. Nelogično je braniti čovjeku da jednu sobu u vlastitom stanu ili dio stana u kojem živi koristi za svoju poduzetničku djelatnost. Tu se nekako pali čitava šuma kako bi se spalio korov koji u njoj raste. Koliko to ima smisla možete sami zaključiti. Ipak bi trebalo naći pametniji herbicid. Pronašao sam na internetu i primjer ugovora u kojem se prostor ustupa bez naknade (http://enumero.hr/ugovori-obrasci-download/attachment/ugovor-o-najmu-poslovnog-prostora-bez-naknade). Provjerite može li takav ugovor proći. 

Završne napomene

Procedura za osnivanje poduzeća, čini se, nepotrebno je složena i uključuje preveliki broj ljudi i držvnih ureda. S druge strane, svi službenici s kojima sam se u procesu susretao (ured Hitro.hr, javni bilježnik, Državni zavod za statistiku, službenica u banci zadužena za rad s poduzećima, službenica u područnom uredu porezne uprave) bili su vrlo susretljivi i voljni pomoći. Međutim, njihova susretljivost i ljubaznost ne opravdava tolik njihov broj. Kada govorimo o našoj državnoj upravi i o tome da je ona preglomazna i prekomplicirana, uistinu se kod ovakvih slučajeva to jako vidi. Uz pametno organiziran online sustav i proveden zakon o elektroničkom potpisu, sve bi se moglo svesti na posjet jednom uredu i davanje svih podataka na jednom mjestu. Ovako sve to skupa traje predugo i uključuje previše ljudi i previše papira, u konačnici i previše novaca. Nakupit ćete sa svime 12-16 dokumenata na ukupno 20-25 stranica. Osnivanje tvrtke koštat će vas cca 1500 kn što nije velik iznos ako išta mislite ozbiljno raditi. No bilo bi korektnije da se realan iznos troška istakne na prvom mjestu, a ne da se govori o tvrtkama za 10 kn. Radi se o državnom poticanju poduzetništva, a ne o prodaji deterdženata ili gaća pa da se u reklami mora iskazivati očite neistine.